Sveta godina milosrđa
Nekoliko riječi o buli ”Lice milosrđa”
(KS –dokumenti 168)
- Uoči nedjelje Božanskog Milosrđa, 11. travnja 2015., uručivanjem bule ”Lice milosrđa” (Misericordiae vultus) papa Franjo proglasio je izvanrednu Svetu godinu milosrđa, te pozvao vjernike neka radosno čine duhovna i tjelesna djela milosrđa. Odabrano je i geslo jubileja iz Lukinog evanđelja ”Milosrdni poput Oca” (Lk 6, 36). Nekoliko obilježja Godine milosrđa:
– Papa će na bazilici svetog Petra otvoriti jubilarna vrata milosrđa na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDMarije. Na treću pak nedjelju došašća, 13. prosinca, odredio je neka mjesni Ordinariji otvore Sveta vrata na svojim katedralama. Osobita značajka koja je istaknuta u buli jubileja odnosi se na oproštenje grijeha. Papa se nada da će ”ispovjednici biti pravi znak Očeva milosrđa” i da će moći primati vjernike ”poput oca u prispodobi o izgubljenom sinu”. Papa najavljuje kako će tijekom korizme slati ”misionare milosrđa”, to jest svećenike kojima će biti dana ”ovlast opraštati i one grijehe koji su pridržani Apostolskoj Stolici”. Stoga traži neka se u biskupijama organiziraju ”pučke misije” u kojima će misionari biti ”navjestitelji radosti oproštenja i uvjerljivi propovjednici milosrđa” (br. 18). Jer, milosrđe je ”stožer na kojem počiva život Crkve”. A zorna molitva na 26. nedjelju kroz godinu veli kako naš Gospodin ”svoju svemoć očituje najviše praštanjem i milosrđem”, koja nipošto nije ”znak slabosti”, svemoći i jakosti. Zbog toga milosrđe postaje ”kriterij prepoznavanja prave djece Božje”.
Svi krštenici i članovi Božjeg naroda pozvani su živjeti milosrđe, jer je njima prvima kao Božjoj djeci bez njihovih zasluga ukazano njegovo milosrđe. Papa koristi misao hodočašća pa se pita kako to ”oprosničko hodočašće započinje i kreće, kako se ponaša i gdje završava? I odgovara:
* Započinje s frazom ”ne suditi i ne osuđivati”. Posebice kad se o ”bratu iz ljubomore i zavisti govori u lošem svjetlu, potkopava se njegov ugled i prepušta ga se na milost i nemilost raljama ogovaranja” (br. 14).
* Ako se odustane od osude naše subraće, onda smo kadri kod drugih ”otkrivati pozitivne stvari” i ne dopuštati da bližnji ”trpi zbog uskogrudnosti i pristranog suda”.
* Kad se pak uspjelo ostvariti ova dva prethodna koraka, čovjek je kadar učiniti i onaj završni, a to je ”darovati i moliti oproštenje”. Sjetimo se one velike ”Mise stoljeća” na Hipodromu u Zagrebu kad nas je sveti Ivan Pavao II., u jeku žestokih sukoba u Domovinskom ratu, zamolio da budem kadri ”oprostiti i tražiti oproštenje”. To je zapravo vrhunac ”hodočašća u Godini milosrđa”.
- Kada kršćani uspiju prijeći taj tropletni ”oprosnički hod”, ne osuđivanja, otkrivanja pozitivnih strana kod brata svoga, te ako postanu ”oruđem oproštenja”, tada će biti kadri ići dalje na svom ”oprosničkom hodočašću”. Oni će tada biti sposobni ”otvoriti širom svoje srce za jad i nevolju svijeta”, te poći na periferije k onima koji su ”lišeni ljudskog dostojanstva i vapiju za pomoć” (br. 15). Papa se od svog ustoličenja ne umara poticati i usrdno pozivati da se ”približimo takvima i pružimo im svoje prijateljstvo, toplinu i potporu”. Dapače, on moli neka ”njihov vapaj postane naš kako bismo skupa donoseći im utjehu i solidarnost srušili barijere ravnodušnosti, licemjerja i egoizma” koji vlada u svijetu.
– Papa želi i iskreno se nada kako će puk Božji tijekom ove jubilarne godine osobitu pozornost posvetiti upoznavanju i prakticiranju onih klasični djela milosrđa koje poznajemo kao ”duhovna i tjelesna”. Tjelesna djela milosrđa su: Gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna podvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati. A duhovna djela milosrđa su: Dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Bogu se moliti (br. 15). A to je ono po čemu ćemo biti prepoznati na koncu svijeta: ”Zaista kažem vam, što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste” (Mt 25, 40).
– Upada na koncu u oči i tekst kojim se papa Franjo obraća i članovima ”kriminalnih skupina” koji su daleko od Božje milost, pa ih poziva neka ”promjene život”. Zaklinje ih i moli neka ”ne upadnu u strašnu zamku da misle kako život ovisi o novcu.. A nasilje koje čine radi gomilanja novca, ne čini čovjeka ni moćnim, ni besmrtnim” (br. 19). Sličan poziv Papa upućuje i onima koji čine ili pomažu korupciju. Jer, ona je ”grješna okorjelost srca i trula kuga društva, djelo tame koje se hrani sumnjom i spletkama” (br. 19). To je veli i ozbiljan grijeh koji vapije u nebo i potkopava same temelje osobnog i društvenog života. Korupcija svojom ohološću i pohlepom uništava planove slabih i gazi siromašne.
Ovo milosno razdoblje povoljan je trenutak da se promijeni život, misli papa Franjo, pa bulom ”Lice milosrđa” najavljuje izvanrednu Svetu godinu milosrđa koja će se slaviti od svetkovine Bezgrešnog začeća, 8. prosinca 2015., do uključivo 20. studenoga 2016. na svetkovinu Krista, Kralja svega stvorenoga.
† Želimir Puljić, nadbiskup
Na susretu s katehetama, 31. listopada 2015.
