U organizaciji Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu 22. veljače 2015. održan je nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi na temu: Vjeronauk u školi kao mjesto inkulturacije.
Nakon zajedničke molitve koju je animirao don Zvonimir Mikulić zajedno sa učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. – sjemeništarcima, sve nazočne pozdravio je don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije.
Prigodnu pozdravnu riječ, na samom početku, svim nazaočnima uputio je i otac nadbiskup mons. Želimir Puljić. Otac nadbiskup istaknuo je nezamjenjivu ulogu Vjeronauka u školi kao mjesta u kojem je moguće i potrebno ostvariti dijelog u istini i ljubavi, ne samo između Krista i čovjeka, nego i između Crkve i svijeta, osobito u današnoj postmodernoj kulturi.
Predavanjem O mogućnostima i poteškoćama inkulturacije vjere u postmodernoj kulturi, započeo je prvi dio stručnog skupa. U svom predavanju dr. sc. Borislav Dadić, naglasio je kako ne postoji religija bez kulture, ni kultura bez religije. Iz čega proizlazi da je inkulturacija ili ukorijenjivanje vjere u razližite kulture (Ivan Pavao II.) nužna misijska djelatnost Crkve. Narav svake kulture je prihvaćanje istine i prihvaćanje drugoga, ali svaki proces inkulturacije mora slijediti i određena pravila. U kulturi koja isključuje transcedenciju, inkulturacija je nemoguća (npr. inkulturirati makrsizam znači stvoriti filozofiju religije). Zato bi inkulturacija vjere trebala slijediti tri važne ideje vodilje: 1. „Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene“ (jedan Bog); 2. obraćenje; 3. vrijednost i dostojanstvo ljudske osobe. Kao poteškoće inkulturacije vjere u postmodernoj kulturi, dr. sc. Dadić je istaknuo: odbacivanje Boga, odustajanje od istine, skepticizam („Ne znamo što je istina, ali znamo što nam je činiti“) i krizu ljudske slobode („privid ljudske slobode“). U zaključnoj riječi, istaknuo je kako se danas stvara jedna univerzalna kultura koja je suprotna kršćanstvu, te da je temeljna zadaća kršćana u takvoj kulturi biti čvrsti stup istine i vjere.
Nakon prvog predavanje, okupljenima se obratila Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje i s. Viktorija Gadža, tajnica Katehetskog ureda Zadar, vezano uz tekuću problematiku i smjernice za rad vjeroučitelja u osnovimim i srednjim školama.
U drugom dijelu stručnog skupa, predavanje na temu Inkulturacija i vjeronauk, održala je dr. sc. Jadranka Garmaz, koja je istaknula inkulturaciju kao složen proces koji uključuje kumunikaciju i dijalog, autentičnu osobnost vjeroučitelja ili iskustveni govor o Bogu te znanje. Sve su to sastavnice koje omogućavaju da vjeronauk odgoja za kritičko prosuđivanje sadržaja i vlastitog života te izgradnju stavova odnosno različitost i dijalog s kulturama i vjerama. Govor o vjeri je odgovor na Božju riječ, zato je važan susret, dijalog, interakcija i šutnja. U vjeronauku je osobito važno korisititi „živo učenje“ – primjer nam je Isus koji uči u parabolama (drahma, pastir, vinogradari…) te „biografsko učenje“ – kairološko učenje (pravi trenutak važan za pojedinca; poziv na odluku), kazala je dr. sc. Garmaz u završnoj riječi svojeg predavanja.
U trećem dijelu, sudionici stručnog skupa sudjelovali su u pedagoškim radionicama koje su se sastojale od dviju skupina, jedne za osnovnu školu i jedne skupine za srednju školu. Radionice su nosile naslov Primjeri inkulturacije vjere kroz vjeronaučnu nastavu, a voditeljice radionica bile su: Ružica Anušić, prof. (OŠ) i Marica s. Rita Maržić prof. (SŠ).
pripremili:
Jelena Mičić i Ivan Kapović
